PODRŠKA ŠKOLSKOM UKLJUČIVANJU Ispis E-mail
Srijeda, 08 Listopad 2008 00:00

Podrška odgojno-obrazovnom uključivanju učenika s teškoćama

 

 

image001The World Bank

 

 

logo mzss

 

 

 

Ova brošura izdana je zahvaljujući darovnici programa za inovacije i učenje. Ovdje navedeni stavovi ne moraju nužno odražavati stavove Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Svjetske banke.

Projekt se provodi zahvaljujući darovnici Programa za inovacije i učenje.

 

  Uključivanje je zasigurno jedan od najvažnijih edukacijskih izazova u svijetu na početku 21. stoljeća. Proizlazi to iz opredjeljenja da se stvori inkluzivno društvo, „društvo za sve“, što su istakle brojne međunarodne konvencije.UNESCO-ova deklaracija  (1994.) jasno poziva sve zemlje na uključivanje djece s teškoćama, pritom ustvrđujući: “redovne škole usmjerene inkluziji, najučinkovitiji su način borbe protiv diskriminacijskih stavova; one stvaraju otvorene zajednice i grade inkluzivno društvo koje ostvaruje edukaciju za sve“.

  Hrvatsko školstvo već gotovo tri desetljeća načelno podržava inkluziju, ali još uvijek u praksi prevladava stav da je djeci s teškoćama najbolje u posebnim školama ili razredima, gdje se s njima bave edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci (defektolozi). Roditelji djece s teškoćama i njihove brojne pritužbe Uredu pravobranitelja za djecu, najbolje svjedoče u kojoj je mjeri u nas omogućeno djeci s teškoćema školovanje u neposrednom susjedstvu i imaju li jednaka prava na obrazovanje poput svojih vršnjaka. Ipak, valja istaknuti kako su mnoge škole i učitelji izvrsni primjeri dobre prakse, no takva praksa, nažalost, još nije postala sustavna i obvezatna.

 

 

Hrvatsko zakonodavstvo podrška uključivanju

 

  UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom iz 2006., usvojena u Hrvatskom saboru 2007., Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., donesen 2005., kao i nacionalne strategije, postale su čvrsta uporišta za novu zakonodavnu regulativu.

  Godina 2008. mogla bi se smatrati prekretnicom u odgoju i obrazovanju djece s posebnim potrebama, jer su donijeti propisi ključni za uključivanje: Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakon o suzbijanju diskriminacije

  Prema novom Zakonu o odgoju i obrazovanju (čl. 62) učenicima s teškoćama smatraju se oni učenici koji imaju rješenje o primjerenom obliku školovanja. Rješenje donosi odgovarajući ured državne uprave, a ti se učenici svrstavaju u širu skupinu djece s posebnim obrazovnim potrebama, zajedno s darovitom djecom. U navedenim se dokumentima također predviđa prilagodba uvjeta u školama, koja uključuje i službe podrške, bez kojih bi i nadalje ostala neostvariva edukacijska inkluzija.

  Polazište pruža Zakon o suzbijanju diskriminacije, koji navodi: “Propuštanje razumne prilagodbe potrebama osoba s invaliditetom, predstavlja diskriminaciju u smislu ovoga Zakona, osim ako ne predstavlja nerazuman teret“ (čl. 1 ). Stoga i članak 53 Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.) navodi da se školovanje djece s teškoćama izvodi “po redovitom i individualiziranom nastavnom programu, iznimno u posebnim ustanovama.“Navedeni pedagoški standard predviđa preustroj “posebnih ustanova u centre potpore redovitom odgojno-obrazovnom sustavu“. Člankom 15. uvode se novi djelatnici u škole, poput pomoćnika u nastavi, prevoditelja znakovnog jezika i dr. Predviđeni su i mobilni polivalentni timovi kao služba podrške školi.I Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008.) predviđa suradnju škola s drugim ustanovama radi primanja usluga (čl. 57). Također, u članku 99 stoji da školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, angažirati i druge odgojno-obrazovne radnike radi ispunjavanja posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi.

  Istim se zakonom, u čl. 142, predviđa osiguranje sredstava u državnom proračunu za troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama. Takva je mogućnost dana i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje mogu utvrditi i šire javne potrebe u školstvu, a za što sredstva osiguravaju u svojim proračunima.

 

 

Projekt Timovi stručne podrške u razvitku referalnih centara za edukacijsko uključivanje djece s teškoćama u razvoju

 

 

  Nerealno je očekivati, a nije ni isplativo da svaka škola u Hrvatskoj ima kompletan stručni tim: uz pedagoga i psihologa, još i tri stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila (rehabilitator, logoped i socijalni pedagog). I bogatije zemlje od Hrvatske suočile su se s istim problemom, i pronašle su takva rješenja koja istodobno osiguravaju edukacijsko uključivanje i pritom su ekonomična.Iz nekoliko primjera dobre prakse u Hrvatskoj dade se zaključiti da je i uz minimalna ulaganja moguće školama osigurati neophodnu službu edukacijsko-rehabilitacijske podrške. Primjerice, višegodišnje iskustvo Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama „IDEM“, stečeno kroz realizaciju niza projekata (odobrenih i financiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te uz suradnju s Gradom Zagrebom i UNDP-om, kao i uz pomoć humanitarnih akcija....), i znanstvenom evaluacijom njihovih rezultata, koju je proveo Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, dovelo je do razvitka više oblika podrške odgojno-obrazovnom uključivanju (npr. rehabilitacijski programi za djecu i obitelj, programi edukacije za učitelje, mobilni stručni tim, asistenti u nastavi ....).Nove zakonodavne promjene osiguravaju podlogu i za njihovo sustavno uvođenje u školsku praksu. Projektom „Timovi stručne podrške“, financiranim darovnicom Svjetske banke za obnovu i razvitak u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH, Udruga IDEM, u partnerstvu s posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama, nastavlja razvijati metodologiju podrške redovnim školama u odgoju i obrazovanju djece s teškoćama, za široku i učinkovitu primjenu u praksi. Tako će 10 iskusnih edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka u neposrednom radu s djecom s teškoćama, u posebnim uvjetima steći nova znanja, vještine i iskustvo koje ih osposobljavaju za djelovanje u stručnim timovima podrške u redovnim školama. Na taj se način stvaraju preduvjeti za razvitak centara podrške edukacijskom uključivanju, koji će se formirati u skladu s uvjetima svake lokalne i područne (regionalne) samouprave i osiguravati mobilne stručne timove.

 

Što je mobilni tim stručne podrške (MST)?

 

  Mobilni stručni tim pruža podršku školi u edukaciji djece s posebnim obrazovnim potrebama. Čine ga:

1. koordinator školeŠkola imenuje jednog stručnog suradnika škole, koji je odgovoran za koordinaciju za učenike s posebnim potrebama. To može biti: edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, pedagog ili psiholog. Koordinator predstavlja ključnu osobu unutar škole i utvrđuje potrebe djece s teškoćama, dogovara s Centrom za podršku uključivanje potrebnih članova tima, utvrđuje plan rada MST-a, priprema potrebnu dokumentaciju, organizira rad s učenicima s teškoćama i koordinira rad asistenata u nastavi.

2. stručnjaci određenih područja a) edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak za edukacijsku inkluziju (defektolog / rehabilitator s iskustvom edukacijske inkluzije), b) edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak s iskustvom u specifičnim rehabilitacijama (za djecu s oštećenjima vida, motoričkim oštećenjima, teškoćama učenja i dr.), c) drugi edukacijsko-rehabilitacijski profili: logoped i socijalni pedagog, d) drugi stručni suradnici poput psihologa, socijalnog radnika. MST jedne škole obavezno čini koordinator škole i edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak za inkluziju, a ostali se izmjenjuju ovisno o posebnim potrebama učenika. Ukoliko škola ima stručnjaka za inkluziju, tada je on i koordinator. MST provodi:

  a)    radionice za učitelje i stručne suradnike

  b)    savjetovanje učitelja i asistenta

  c)    opservaciju i procjenu djeteta

  d)    sudjeluje u izradi individualiziranog odgojno-obrazovnog plana (IOOP) za učenike s teškoćama                       

  Centar podrške (u ovom projektu: Udruga „IDEM“) surađuje sa školama, i temeljem njihovih potreba organizira rad MST-a, provodi njihovo stručno usavršavanje i osigurava redovitu skupnu superviziju (1-2 puta mjesečno). Ovim projektom u školskoj godini 2008./2009. organizirat će se stručna podrška u osam zagrebačkih osnovnih škola  i osposobiti kao što je navedeno deset novih članova MST-a za inkluziju.  

 

Asistent u nastavi / pomoćnik u nastavi 

 

  Učenicima s posebnim obrazovnim potrebama često je uz podršku MST-a, potrebna i podrška asistenta u nastavi. Iako je u svijetu već uobičajeno prakticiranje rada asistenta u nastavi, za Republiku Hrvatsku takav način rada predstavlja novi oblik podrške u uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovni sustav odgoja i obrazovanja, koji je sada i zakonski reguliran.No, i u tome u nas već postoje primjeri dobre prakse. Tako je Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, u suradnji s udrugama IDEM i PUŽ, za zagrebačke škole osigurao 50-ak asistenata, a pojedinačni primjeri postoje i u Osijeku, Rijeci, Glini, Sisku, Dubrovniku i dr. Obzirom da je u današnjim razrednim odjeljenjima najčešće velik broj učenika, učenicima s teškoćama (kojih je nerijetko 2-5 u jednom razredu), uvođenjem asistenta u nastavi osiguravaju se odgovarajući uvjeti školovanja. Osnovna je zadaća asistenta u nastavi neposredna podrška učenicima s teškoćama u razredu, kojom im se pomaže u uključivanju u razredni kolektiv, savladavanju socijalno-psiholoških prepreka i nastavnih sadržaja. Učitelju pak, asistent pomaže u kreiranju nastavnih ciljeva, zajednički razrađuju individualizirane odgojno-obrazovne planove (IOOP), te surađuju u realizaciji planiranog. Asistent u nastavi uključuje se i u rad cijeloga razreda i škole, te surađuje s ostalim učiteljima unutar kolektiva, sve zbog poboljšanja uvjeta školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama. Dosadašnje je iskustvo pokazalo da je optimalno uključenje asistenta u svakodnevni rad u razredu po 4 sata dnevno. Izbor i organizaciju rada asistenta provode isti centri koji organiziraju i službu MST-a. Oni obavljaju: - izbor i selekciju kandidata, - osnovnu edukaciju i edukaciju putem supervizije za asistenta u nastavi,- osiguravaju asistentu podršku članova mobilnog stručnog tima

     Asistent treba imati najmanje srednju stručnu spremu, i osobine ličnosti prikladne za rad s djecom s teškoćama. Iz iskustva Udruge „IDEM“, najprikladnijima su se pokazali studenti i apsolventi nastavničkih fakulteta. U nekim kompleksnim slučajevima dobro je da je asistent student edukacijsko-rehabilitacijskih studija. 

    Evaluacija rada asistenata i MST-a kroz projekt "Development towards the Inclusive School: Practices – Research – Capacity Building“ (voditelj, Lj. Igrić) u suradnji Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Oslo University iz Norveške, pokazala je nesumnjivo pozitivne učinke na uključivanje učenika s teškoćama, ali i na ostale učenike.

    Potvrđuje to primjerice, i izjava učiteljica ( jedne zagrebačke škole u kojoj se je provodio projekt) nakon pet mjeseci podrške u njenom razredu: “Razred je jako rasterećen, i ja sam itekako rasterećena, jer ne moram stalno okom biti usmjerena na M. Od kada je asistent preuzeo inicijativu, ja sam konačno počela gledati razred kao skup individualaca i uzmogla upoznati i drugu djecu.“

 

 


 

 

Ažurirano Ponedjeljak, 13 Veljača 2017 13:57
 

Ankete

Kako ste saznali za Idem
 

logo-zakalda-za-potporu-civilnog-drustva
Centar inkluzivne potpore IDEM Zagreb korisnik je Institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

 
escort bayan bayan escort ankara escort ankara escort bayan escort ankara izmir escort izmir escort bayan escort bayan bayan escort escort istanbul istanbul escort bayan istanbul escort escort istanbul sex tube free porn hard sex