DAROVITI UČENICI PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 20 Srpanj 2017 13:23

Prema Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN 34/1991) darovitost je definirana kao sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem. Darovitost je spoj triju osnovnih skupina, osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.

Prema sposobnostima područja darovitosti su:
1. opće intelektualne sposobnosti
2. stvaralačke (kreativne) sposobnosti
3. sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja
4. socijalne i rukovodne sposobnosti
5. sposobnosti za pojedina umjetnička područja
6. psihomotorne sposobnosti.

 

Prema navedenom Pravilniku, a u cilju poticanja razvoja darovitosti učenika, škola učenicima omogućuje :
1. rad po programima različite težine i složenosti za sve učenike
2. izborne programe
3. grupni i individualni rad
4. rad s mentorom
5. raniji upis
6. akceleraciju ili završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog
7. izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
8. kontakte sa stručnjacima iz područja interesa
9. pristup izvorima specifičnog znanja.

 

Prema E. Winner daroviti su učenici oni s trima netipičnim obilježjima: prijevremena razvijenost, inzistiranje da “sviraju po svom” i žaru za svladavanjem sadržaja. To su učenici koja pokazuju istinsku motiviranost za područje u kojem su nadareni i pokazuju znakove prijevremene razvijenosti, a interes im je toliko jak da graniči s opsesivnim. (Winner, 2005.).

Uočavanje, identificiranje i praćenje darovitih učenika provodi stručni suradnik škole i učitelj, u suradnji s roditeljima, odgajateljima i stručnim suradnicima dječjih vrtića te vanjskim stručnjacima. Za identifikaciju darovitosti važno je prikupljanje podataka od svih sudionika u odgojno - obrazovnom procesu učenika, kao i od roditelja te se nakon toga provodi identifikacija standardiziranim psihologijskim instrumentima.
Važno je naglasiti da darovitost ne mora biti uvijek uočena u predškolskom razdoblju ili nižim razredima osnovne škole. Darovitost u STEM području u našem odgojno - obrazovnom sustavu, često se može primijetiti tek u višim razredima osnovne škole, kad se učenici susreću s kemijom, fizikom, biologijom,…

 

Navest ćemo osobine darovitih učenika koje su vidljive u procesu obrazovanja, ali se ne očekuje od učenika da posjeduje sve navedene osobine (prema Vranjković, 2010.):
1. Posjeduju izvanredne vještine rješavanja problema. Lako pronalaze i uočavaju suptilne odnose, skrivena načela i generalizacije.
2. Vidljivo su iznimni u kvaliteti i kvantiteti vokabulara. Zainteresirani su za riječi i njihova značenja. Vole čitati i razumiju pročitano.
3. Razumiju složene i apstraktne ideje već u mlađoj dobi.
4. Brzo uče i lako zadržavaju ono što su učili. Sjećaju se važnih detalja, koncepata i načela.
5. Pokazuju razumijevanje složenih aritmetičkih problema i shvaćaju složene matematičke koncepte.
6. Dugo zadržavaju pažnju, osobito u području koje ih interesira
7. Sposobnost usmjeravanja vlastitog stjecanja znanja. Samoregulirano učenje.
8. Pokazuju kreativnost u glazbi, umjetnosti, plesu ili kazalištu. Pokazuju senzitivnost na fine ritmove, pokrete.
9. Pokazuju fleksibilnost u razmišljanju i kreativnost u rješavanju problema s više različitih gledišta.

 

Daroviti učenici često su vrlo maštoviti i kreativni te umno sazrijevaju brže od svojih vršnjaka. Puno čitaju, istražuju i pokazuju velik interes za specifična područja, a ne rijetko posjeduju i umjetničke, jezične, dramske i stvaralačke sposobnosti. Na nastavi, ali i u obiteljskom okruženju postavljaju puno pitanja, logički brže zaključuju od svojih vršnjaka te mogu analizirati,sintetizirati te pronalaziti kreativna rješenja složenih zadataka.
Ako se nastavni sadržaj obrađuje na njima neodgovarajući i nemotivirajući način, u njima izaziva dosadu i nezainteresiranost, stoga mogu postati nepažljivi i/ili ometati druge učenike svojim aktivnostima. Također zbog nedovoljno izazova tijekom nastavnog procesa pokazuju osobine koje ih svrstavaju u kategoriju nezainteresiranih učenika: pružaju otpor u radu, odbijaju timski rad, površni su izvršavanju zadataka, ne prihvaćaju svoj neuspjeh, a u razredu često nisu omiljeni pogotovo ako imaju naviku isticanja svoje intelektualne nadmoći. Zbog izrazite zainteresiranosti, znatiželje i brzine u radu, često budu proglašeni napornim, “dosadnim”, nestrpljivim, proziva ih se da ometaju rad, dok ih vršnjaci proglašavaju “štreberima” i drugim pogrdnim nazivima, koji utječu na opadanje samopouzdanje i samopoštovanje darovitih učenika u adolescenciji pa samim time opada i interes za dodatni rad kojim bi se razvijala i poticala njihova darovitost. Povlače se u sebe, izoliraju i javlja se osobna sumnja u njihovu tzv. darovitost.

Kod darovitih učenika je izrazita intrinzična motiviranost. U odnosu na ekstrinzičnu motivaciju, kada se ponašanje izvodi radi postizanje nekih vanjskih ciljeva,intrinzično motivirano ponašanje se izvodi zbog vlastitog zadovoljstva.
Ako se učenikova darovitost ne prepozna na vrijeme ili ako učenik ne dobiva adekvatnu podršku (od učitelja, nastavnika, roditelja) za razvoj svoje darovitosti i interesa, vrlo lako se može dogoditi da će sa smanjiti i intrinzična motivacija za područje interesa, kao i daljnji razvoj darovitosti.
Daroviti učenici, nerijetko su nevješti u socijalnim odnosima i ne razvijenih socijalnih vještina. Što kod darovitih učenika, osobito adolescenta može dovesti do izolacije, osjećaja usamljenosti i ne prihvaćenosti te smanjenje interesa.

 

Prema statistici, više od 50% učenika s natprosječnim sposobnostima ne prolaze dobro u školi (Hoover-Schultz, 2005). Oni predstavljaju veliku grupu talentiranih učenika koji nisu identificirani, koji su podcijenjeni ili zanemareni. Darovitosti pojedinih učenika mogu biti zamaskirani emocijama, ličnošću, nižim postignućem, niskim samo-poštovanjem, specifičnim teškoćama u učenju, ADHD-om, teškoćama iz autističnog spectra. Visoki potencijali mogu biti nezamijećeni ako uvjeti za učenje ne osiguravaju učeniku priliku da demonstrira ili razvija svoju darovitost.

 

Posebne odgojno - obrazovne potrebe darovitih i upute za prilagodbu

Kako bi izbjegli navedene česte scenarije neprimijećene i nepoticane darovitosti kod naših učenika, osobito kod adolescenata, važno je da nastavnici imaju na umu da daroviti učenici imaju svoje posebne odgojno obrazovne potrebe, te da razumijevanjem njih im možemo pomoći u poticanju i razvoju njihove nadarenosti za pojedino područje.

 

Kao i njihovi vršnjaci, daroviti učenici imaju potrebu za druženjem s vršnjacima iste kronološke dobi, ali i s vršnjacima sličnih visoko razvijenih sposobnosti, stoga je važno omogućiti im dodatnu nastavu, izvannastavne aktivnosti i natjecanja u kojim mogu s učenicima sličnih sposobnosti razvijati svoje potencijale, istraživati i rješavati probleme. Jedan od načina podrške potencijalno darovitoj djeci i smanjivanja poteškoća prilagodbe na školu jest rad u malim skupinama (Koren, 1996.). Manja skupina, u kojoj su djeca podjednakih interesa i sposobnosti, omogućuje stvaranje stimulativne okoline, rad se jednostavnije planira, ideje se slobodnije izmjenjuju pa i one "neobične".

 

Daroviti učenici imaju potrebu za obogaćenim i proširenim odgojno - obrazovnim programima. Najlakši način da se ublaži raskorak između njihovih intenzivnih potreba i školskog programa jest uvođenje dodatne literature i zadataka. Nastavnik darovitim učenicima može zadavati zadatke s visokim stupnjem složenosti sadržaja ili u obliku zagonetke, zadatke s više mogućih rješenja ili zadatke u kojima moraju istražiti odgovor, zadatke koji potiču kritičko mišljenje i izražavanje vlastitog stajalište, kao i zadatke koji potiču kreativno mišljenje.
Zbog potreba većine učenike, iz programa ponekad mogu biti izostavljeni brojni zanimljivi sadržaji, stoga uobičajeni program postaje ograničen i previše monoton darovitim učenicima. Podučavanje za darovite učenike treba ići u veću dubinu, tj. sadržaj treba obraditi detaljnije, svestranije negoli je to uobičajeno, obogatiti ga zanimljivim i manje poznatim sadržajima.

 

Omogućiti međupredmetnu povezanost, kao i da pojedine sadržaje iz nastavnih predmeta za koje nemaju interese obrade, prikažu ili uče povezujući sa svojim interesima.
Dopustiti nadarenima da sami strukturiraju i reguliraju svoje učenje.
Omogućiti samostalan istraživački rad povezan s naglašenim interesom učenika. Za razvoj samopouzdanja, važno je omogućiti im prezentacije njihovog rada. Poticati i omogućiti na nastavi da daroviti učenik/ici prikažu svoj rad, jer im tako dajemo podršku i priznanje za njihov rad i trud, ali i potičemo razvoj prezentacijskih i komunikacijskih vještina darovitih učenika, koje su izrazito važne za njihov daljnji uspjeh.

Važno je omogućiti učenicima da u svojem radu koriste i nekonvencionalne metode i oblike rada, da se pri istraživanju, učenju i obradi sadržaja koriste npr. digitalnim alatima i drugim alatima suvremene tehnologije.

Tijekom mentorske nastave učitelj ima dovoljno vremena za učenika i njegove potrebe, a osim toga, i sam učenik moći će predložiti koji će sadržaji biti obrađeni. Ovakav način rada izrazito pogoduje razvoju sposobnosti kod darovite djece jer nije vremenski ograničen, nego može trajati u skladu s interesom i dubinom ulaska u određenu materiju. Najčešći su načini rada darovitim učenicima su izvanučionična nastava i rad na projektima.

 

Smatramo da je važno naglasiti, ali razumjeti da učenik koji je nadaren za pojedino područje, ne može pokazivati takav isti interes, motivaciju i znanja i za sva druga područja, pa je važno da nastavnici budu senzibilizirani, da potiču njegove interese i ne vrše pritisak na učenika da postiže odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta.

Osim poticanja kognitivnog razvoja, s darovitim učenicima, kao i s drugim učenicima, treba poticati emocionalni i socijalni razvoj. Prihvaćanjem njihovih interesa i osobina kao i načina rada i razumijevanja, pokazujemo im da su nam važni, oni, njihovi osjećaju, stavovi i postupci. Važno je pokazati da prihvaćamo i razumijemo njihove osjećaje, kako bi im pokazali da ih cijenimo kao cjelovitu osobu, a ne samo njihove sposobnosti i postignuća. Kako bi se izbjegao pritisak na uspjehe i perfekcionizam važno je naglašavati njihove pokušaje, omogućiti im prostor za neuspjeh, usmjeravati ih da si sami postavljaju svoje ciljeve i očekivanja te ih osnaživati kako bi nastavljali pronalaziti zadovoljstvo i užitak u području koje istražuju.

 

Prema Salviček, 2014., u radu s darovitim učenicima važno je biti svjestan 6 navedenih načela:
1.Uvažavanje individualnih razlika u složenosti, sadržaju brzini i načinu učenja
2.Osiguranje najkvalitetnijih izvora znanja
3.Osiguranje emocionalno-motivacijskog razvoja
4.Stvaranje pretpostavke za samostalno, nezavisno i stalno stjecanje znanja
5.Stvaranje pretpostavke za samostalnu, kvalitetnu i kreativnu upotrebu znanja
6.Osiguravanje kvalitetnih, stručnih i motiviranih učitelja

 

POPIS KORIŠTENE LITERATURE:

1. Čudina-Obradović, M. (1990): Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,
razvijanje, Zagreb, Školska knjiga

2. George D. (2005): Obrazovanje darovitih, Zagreb, Educa

3. Grgin, T. (1996). Edukacijska Psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

4. Koren, I. (1996). Neke karakteristike stavova učitelja o pojavi nadarenosti i
nadarenim pojedincima, Napredak, 137, str.16-27

5. Slaviček, M. (2014). Kako i zašto raditi s darovitima, OTKRIVANJE DAROVITIH UČENIKA - stručni skup HZOŠ., http://www.hzos.hr/upload_data/site_files/darovtii-2014..pdf

6. Vranjković, Lj. (2010): Daroviti učenici. Život i škola, 24, 253 – 258.

7. Vizek Vidović, V., Vlahović –Štetić, V Rijavec M, Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja, IEP-VERN’, Zagreb.
8.Vlahović-Štetić, V. (2005): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, Zagreb, Institut za društvena istraživanja
9. Winner, E. (2005): Darovita djeca, Lekenik, Ostvarenje d.o.o.

Ažurirano Četvrtak, 20 Srpanj 2017 14:06
 

Ankete

Kako ste saznali za Idem
 

logo-zakalda-za-potporu-civilnog-drustva
Centar inkluzivne potpore IDEM Zagreb korisnik je Institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

 
escort bayan bayan escort ankara escort ankara escort bayan escort ankara izmir escort izmir escort bayan escort bayan bayan escort escort istanbul istanbul escort bayan istanbul escort escort istanbul sex tube free porn hard sex